Suvremena arhitektura i projektiranje postojećih zgrada sve se više oslanjaju na precizne digitalne podatke o stvarnom stanju objekta. Kod rekonstrukcija, adaptacija, energetskih obnova i obnove povijesnih građevina kvalitetna podloga postojećeg stanja jedan je od najvažnijih početnih koraka.
3D i lasersko skeniranje objekata omogućuje detaljno dokumentiranje postojeće građevine te stvaranje digitalne podloge koja se može koristiti za izradu arhitektonskih nacrta, 3D modela i BIM modela.
Ovisno o vrsti građevine i potrebama projekta, mogu se koristiti različite tehnologije – od mobilnog SLAM skeniranja, preko fotogrametrije, do LiDAR snimanja dronom. Njihovim kombiniranjem moguće je dokumentirati unutarnje prostore, pročelja, krovove i druge teško dostupne dijelove građevine.
Zašto je snimanje postojećeg stanja važno u arhitekturi?
Kod projektiranja nove zgrade projektant od početka raspolaže projektnom dokumentacijom. Kod postojećih građevina situacija je često znatno složenija.
Izvorni nacrti mogu biti nepotpuni ili zastarjeli, a izvedeno stanje može se razlikovati od dostupne dokumentacije. Tijekom godina na objektu mogu biti izvedene pregradnje, dogradnje, promjene otvora, instalacija i drugi zahvati koji nisu evidentirani u postojećim nacrtima.
Klasično ručno mjerenje i dalje ima svoju primjenu, ali kod većih, složenijih ili nepravilnih objekata 3D snimanje omogućuje prikupljanje znatno veće količine prostornih podataka. Rezultat takvog snimanja najčešće je oblak točaka – point cloud, odnosno digitalni trodimenzionalni zapis vidljive geometrije građevine. Taj se zapis zatim može obrađivati i koristiti u CAD i BIM okruženju.

SLAM skeniranje objekata – brzo snimanje interijera
SLAM je kratica za Simultaneous Localization and Mapping. Riječ je o tehnologiji koja omogućuje mobilnom skeneru da tijekom kretanja kroz objekt istodobno određuje vlastiti položaj i gradi trodimenzionalnu kartu prostora.
Za arhitektonske potrebe SLAM skeniranje posebno je zanimljivo kod obiteljskih kuća i stanova, višestambenih zgrada, poslovnih prostora, javnih zgrada, industrijskih objekata, hodnika, stubišta te složenih i nepravilnih interijera.
Umjesto pojedinačnog mjerenja svake prostorije, mobilnim skenerom moguće je kontinuirano prolaziti kroz objekt i stvarati digitalni zapis postojećeg stanja.
Dobiveni point cloud kasnije se može koristiti za izradu tlocrta, presjeka, pročelja i BIM modela.

Lasersko skeniranje i LiDAR – što zapravo mjerimo?
LiDAR (Light Detection and Ranging) koristi laserske impulse za određivanje udaljenosti između senzora i snimane površine.
Velik broj izmjerenih točaka zajedno stvara trodimenzionalni oblak točaka koji opisuje geometriju objekta.
U arhitekturi je takav način snimanja posebno vrijedan kada treba dokumentirati postojeću građevinu složene geometrije, velika pročelja, krovišta ili druge dijelove kojima je teško pristupiti klasičnim metodama.
Osim skenera koji se koriste sa zemlje ili tijekom kretanja kroz objekt, LiDAR senzori mogu biti postavljeni i na dron.

LiDAR snimanje dronom
Kod složenijih građevina nije uvijek moguće kvalitetno dokumentirati cijeli objekt samo iz interijera ili sa zemlje.
Dron opremljen LiDAR senzorom omogućuje prikupljanje 3D podataka o krovu, pročeljima i drugim teško dostupnim dijelovima građevine iz zraka.
Za arhitektonske potrebe UAV LiDAR može biti koristan kao dopuna snimanju postojećeg stanja, posebno kod većih kompleksa, objekata složene geometrije i građevina kod kojih je pristup pojedinim dijelovima otežan.
Važno je pritom razlikovati arhitektonsko 3D snimanje od geodetske izmjere. Odabir metode i potrebna razina točnosti uvijek ovise o namjeni podataka i konkretnom projektu.


Fotogrametrija – 3D model iz fotografija
Uz lasersko skeniranje, važnu ulogu u digitalnom dokumentiranju građevina ima i fotogrametrija.
Fotogrametrija koristi veći broj međusobno preklapajućih fotografija snimljenih iz različitih položaja kako bi se rekonstruirala geometrija objekta. Iz takvih snimaka moguće je generirati 3D modele, teksturirane površine i oblake točaka.
Kod arhitektonskog snimanja fotogrametrija je posebno korisna za pročelja, krovove, dekorativne elemente, složene vanjske površine i vizualno dokumentiranje postojećeg stanja.
Fotogrametrija i LiDAR nisu međusobna zamjena. Svaka tehnologija ima svoje prednosti, a kod zahtjevnijih objekata najbolji rezultat često se postiže njihovim kombiniranjem.

Jedna građevina – više tehnologija 3D snimanja
Kod složenog postojećeg objekta moguće je koristiti nekoliko metoda istodobno.
Primjerice, unutrašnjost zgrade može se snimiti mobilnim SLAM skenerom, pročelja i krov fotogrametrijom, dok se LiDAR dronom može koristiti za dodatno snimanje teško dostupnih dijelova.
Dobiveni podaci zatim se obrađuju i mogu objediniti u digitalnu podlogu postojećeg stanja.
Takav pristup projektantu omogućuje kvalitetniji prostorni uvid u građevinu prije početka projektiranja rekonstrukcije, adaptacije ili energetske obnove.
Lasersko skeniranje povijesnih i zaštićenih zgrada
Posebno područje primjene 3D i laserskog skeniranja su povijesne građevine i zgrade zaštićene kao kulturno dobro.
Takvi objekti često imaju složenu i nepravilnu geometriju, dekorativna pročelja, svodove, povijesna stubišta, specifična krovišta i druge elemente koje je zahtjevno kvalitetno evidentirati samo klasičnim mjerenjem.
3D skeniranje omogućuje detaljno dokumentiranje vidljivog postojećeg stanja te stvaranje digitalnog zapisa koji se može koristiti kao arhitektonska podloga za analizu, obnovu i projektiranje.
Kod zaštićenih kulturnih dobara takva arhitektonska dokumentacija ne zamjenjuje konzervatorske elaborate, posebne uvjete ili potrebna odobrenja nadležnih tijela, već može predstavljati kvalitetnu digitalnu podlogu za daljnji projektantski proces.

Od oblaka točaka do BIM modela – Scan-to-BIM
Samo 3D skeniranje predstavlja početak procesa.
Oblak točaka sadrži veliki broj prostornih podataka, ali za projektiranje ga često treba pretvoriti u strukturirani digitalni model.
Proces u kojem se podaci dobiveni 3D skeniranjem koriste kao podloga za izradu BIM modela postojećeg objekta naziva se Scan-to-BIM.
Na temelju point clouda mogu se modelirati zidovi, ploče, stupovi, prozori i vrata, stubišta, krovovi i drugi arhitektonski elementi.
Dobiveni BIM model može poslužiti kao osnova za daljnje projektiranje rekonstrukcije, prenamjene ili energetske obnove.

Već postoji point cloud? Nije potrebno ponovno snimanje
3D snimanje i BIM modeliranje ne moraju nužno izvoditi isti sudionici projekta.
Ako investitor, arhitektonski ured ili drugi sudionik već raspolaže kvalitetnim oblakom točaka postojećeg objekta, postojeći point cloud može se koristiti kao polazište za daljnju obradu.
Iz dostavljenih podataka moguće je izraditi arhitektonske tlocrte, presjeke, pročelja ili BIM model postojećeg stanja.
Time se otvara mogućnost suradnje na projektima neovisno o lokaciji objekta – podaci se mogu snimiti na jednoj lokaciji, a arhitektonska obrada i Scan-to-BIM izrada provesti zasebno.

Primjena 3D skeniranja u arhitekturi
3D i lasersko skeniranje objekata može biti posebno korisno kod rekonstrukcija postojećih zgrada, adaptacija i prenamjena, energetskih obnova, povijesnih i zaštićenih građevina, poslovnih i javnih objekata, industrijskih zgrada, izrade dokumentacije postojećeg stanja te izrade BIM modela postojećih objekata.
Kod svih tih zahvata zajednički je izazov isti – prije projektiranja potrebno je što bolje razumjeti građevinu koja već postoji.
Od postojećeg objekta do digitalnog BIM modela
Lasersko skeniranje, SLAM, fotogrametrija i LiDAR omogućuju da se postojeća građevina detaljno prenese u digitalno okruženje.
Najveća vrijednost tih tehnologija nije samo u količini prikupljenih podataka, već u mogućnosti da se oni koriste kao kvalitetna podloga za arhitektonsko projektiranje.
A-plan povezuje 3D snimanje postojećeg stanja, obradu oblaka točaka i Scan-to-BIM modeliranje s projektantskim procesom.
Ovisno o potrebama projekta, moguće je isporučiti oblak točaka, arhitektonske podloge ili gotov BIM model postojećeg objekta.
Imate postojeći objekt koji treba digitalno snimiti ili već raspolažete point cloudom iz kojeg trebate BIM model?
Obratite nam se kako bismo definirali optimalan opseg obrade i dokumentacije za vaš projekt.

Priprema energetske obnove može početi već sada
Konačni uvjeti financiranja za 2027. još nisu poznati, ali tehnička priprema zgrade ne mora čekati njihovu objavu.
Kvalitetan energetski pregled i glavni projekt omogućuju suvlasnicima da unaprijed vide opseg potrebnih radova, očekivane energetske uštede i okvirnu vrijednost investicije.
Time se odluka o energetskoj obnovi ne donosi na temelju procjena, nego na temelju konkretnih tehničkih i financijskih podataka.
A-plan d.o.o. izrađuje energetske preglede, energetske certifikate i glavne projekte energetske obnove višestambenih zgrada.
Ako razmišljate o obnovi svoje zgrade i želite na vrijeme pripremiti dokumentaciju za budući model financiranja, javite nam se kako bismo zajedno procijenili postojeće stanje zgrade i potrebne korake za pripremu projekta.
Često postavljana pitanja
Hoće li biti novog javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada?
Prema Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i njegova Dodatka nije planirana objava novih poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresima.
Za razdoblje od 2027. najavljuje se novi kreditni model s mogućnošću otpisa dijela glavnice. Mogućnost nekih drugih budućih javnih poziva iz drugih izvora financiranja zasad nije poznata.
Kada kreće kreditiranje energetske obnove?
Pilot-projekt „Krediti za energetsku obnovu višestambenih zgrada“ najavljen je za 2027. i 2028. godinu.
Točan datum početka kreditiranja i konačni uvjeti u trenutku pisanja članka nisu objavljeni.
Koliki će se dio glavnice moći otpisati?
Prema dosadašnjim najavama, razmatra se otpis do 50 % glavnice za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu te do 45 % za integralnu energetsku obnovu.
Konačni postoci i uvjeti otpisa još nisu službeno potvrđeni.
Kolika većina suvlasnika treba za odluku o energetskoj obnovi?
Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24), za energetsku obnovu potrebna je natpolovična većina suvlasnika, računato prema suvlasničkim dijelovima upisanima u zemljišne knjige.
Energetska obnova izrijekom je navedena kao posao redovite uprave. Kod kreditiranja banka može postaviti i dodatne uvjete.
Isplati li se pripremati dokumentaciju prije objave konačnih uvjeta?
Da, velik dio tehničke dokumentacije može se pripremiti unaprijed.
Energetski pregled, energetski certifikat i glavni projekt omogućuju suvlasnicima da na vrijeme utvrde potrebne mjere, očekivane uštede i okvirnu vrijednost investicije.
Prije konačne prijave dokumentaciju će trebati provjeriti i, ako bude potrebno, uskladiti sa službenim uvjetima novog financijskog instrumenta.
Vrijedi li ranije izrađen energetski certifikat?
Energetski certifikat vrijedi deset godina od dana izdavanja.
Ako na zgradi nakon njegova izdavanja nisu provedene promjene koje utječu na energetska svojstva, u pravilu se može koristiti kao dokaz postojećeg stanja, uz provjeru zahtjeva budućeg programa financiranja.

