Novi Zakon o gradnji: brži postupci, digitalizacija i nove odgovornosti projektanta

08. kolovoza 2026.

Uz novi Zakon o prostornom uređenju, 1. siječnja 2026. na snagu je stupio i novi Zakon o gradnji (NN 155/25). Za projektantske urede to je vjerojatno najvažniji dio reforme jer izravno mijenja tijek rada — od izrade projekta i ishođenja posebnih uvjeta do izdavanja građevinske dozvole i obveza nakon dovršetka gradnje.

U nastavku donosimo pregled ključnih novina i onoga što one konkretno znače za svakodnevnu praksu projektiranja.

eDozvole: projektant sam ishodi posebne uvjete

Središnja promjena je potpuna digitalizacija postupaka kroz sustav eDozvola. Novost koja najviše mijenja praksu jest da projektant samostalno i elektronički ishodi sve posebne uvjete i uvjete priključenja, bez posredovanja tijela graditeljstva.

Uz to se uvodi i prekršajna odgovornost javnopravnih tijela u slučaju da ne postupe u rokovima — čime se pritisak za pravovremeno rješavanje pomiče s projektanta na tijela koja izdaju uvjete. Za urede to znači veću samostalnost i kontrolu nad dinamikom postupka, ali i potrebu za dobrim poznavanjem samog sustava eDozvola.

Projektant kroz sustav eDozvole elektronički ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja

BIM ulazi u zakonski okvir

Prvi put se u Zakon uvodi BIM (Building Information Modeling) — informacijsko modeliranje građevine koje objedinjuje i digitalizira podatke o zgradi kroz BIM model. Time BIM iz dobrovoljne prakse i zahtjeva pojedinih investitora postaje prepoznat instrument unutar zakonodavnog okvira.

Za manje i srednje urede ovo je poziv na postupno usvajanje BIM alata i metodologije — ne nužno preko noći, ali kao smjer u kojem struka jasno ide.

BIM model obiteljske kuće prema novom Zakonu o gradnji 2026.

Nova kategorija: manje složena zgrada

Zakon uvodi kategoriju manje složene zgrade, kojom se pojednostavljuje i ubrzava procedura za manje objekte. Manje složenom zgradom smatra se:

  • stambena zgrada s najviše dva stana i građevinske (bruto) površine do 400 m²,
  • poljoprivredna zgrada površine do 600 m².

Za urede koji rade pretežno obiteljske kuće i manje objekte ovo je izravno rasterećenje — jednostavnija dokumentacija, kraći rokovi i niži troškovi postupka.

Manje složena stambena zgrada s dva stana i površinom do 400 m² prema novom Zakonu o gradnji

Cilj: građevinska dozvola u 30 dana

Jedan od glavnih ciljeva reforme jest da ishođenje građevinske dozvole ne traje dulje od 30 dana. To se posebno odnosi na obiteljske kuće, za koje se izdaje otprilike 90 % svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

Uz to, gradovi i općine imaju rok od tri godine da donesu urbanistički plan uređenja na zemljištu koje su proglasili građevinskim; ako to ne učine, vlasnik zemljišta može se obratiti Ministarstvu. Time se smanjuje rizik da projekt ostane blokiran zbog izostanka planske podloge.

Projektant s investitorima tijekom postupka ishođenja građevinske dozvole s ciljem izdavanja u roku od 30 dana

Obvezni Plan održavanja zgrada

Po prvi put Zakon propisuje obvezu izrade Plana održavanja zgrada. Time se naglasak pomiče s trenutka izgradnje na cijeli životni vijek objekta — planiranje redovnog održavanja, produljenje trajnosti i očuvanje vrijednosti nekretnine.

Za projektante to otvara i novo područje usluge: izradu i ažuriranje planova održavanja kao logičan nastavak projektantskog rada.

Jasnije uloge i odgovornosti sudionika u gradnji

Zakon precizno definira uloge investitora, projektanta i nadzornog inženjera te temeljne zahtjeve za građevinu — mehaničku otpornost i stabilnost, energetsku učinkovitost i požarnu sigurnost, uz promicanje održive i zelene gradnje.

Naglašena je i odgovornost projektanta: projektant odgovara da glavni projekt ispunjava sve propisane zahtjeve i uvjete, uključujući energetska svojstva zgrade. Veća samostalnost u postupku dolazi, dakle, uz veću stručnu odgovornost.

Što ovo znači u praksi

Novi Zakon o gradnji projektantskim uredima nudi bržu i samostalniju proceduru: digitalno ishođenje uvjeta, pojednostavljeni postupak za manje objekte i jasan cilj od 30 dana do dozvole. Zauzvrat traži prilagodbu — rad u sustavu eDozvola, kretanje prema BIM-u i preuzimanje veće odgovornosti za usklađenost projekta.

Uredi koji se rano prilagode ovim alatima moći će klijentima ponuditi ono što najviše cijene: predvidljivost rokova, manje administrativnih zastoja i pouzdano vođenje projekta od ideje do uporabne dozvole.

Napomena: ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje uvid u važeći zakonski tekst (NN 155/25) ni stručno savjetovanje za konkretan projekt. Za pojedinačne slučajeve preporučujemo provjeru aktualnih uputa i mišljenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.