Godina 2026. donijela je najveću reformu prostornog planiranja u Hrvatskoj u proteklom desetljeću. Hrvatski sabor je 15. prosinca 2025. usvojio novi Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25), koji je zajedno sa Zakonom o gradnji i Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu stupio na snagu 1. siječnja 2026. Time je zamijenjen dotadašnji zakonski okvir iz 2013. godine.
Za sve nas koji radimo na projektima — od idejnih rješenja do ishođenja dozvola — riječ je o promjenama koje mijenjaju svakodnevnu praksu. U nastavku donosimo pregled najvažnijih novina i njihovih posljedica za projektiranje.
Potpuna digitalizacija: sustav ePlanovi
Središnja promjena je prelazak na isključivo digitalnu izradu prostornih planova. Od 1. siječnja 2026. svi novi prostorni planovi izrađuju se u elektroničkom sustavu ePlanovi, prema jedinstvenom standardu na razini cijele države.
Zakon uvodi i pojam prostornog plana nove generacije — plana izrađenog i donesenog kroz sustav ePlanovi. U praksi to znači:
- planovi su transparentni i javno dostupni,
- izrađuju se po jedinstvenom standardu, čime nestaje šarolikost tumačenja od općine do općine,
- povezani su sa sustavom eDozvola, što bi trebalo ubrzati cijeli tijek od plana do građevinske dozvole.
Za projektante je ključna i novost u sustavu eDozvola: predviđeno je da projektant samostalno, elektronički, ishodi sve posebne uvjete i priključenja. To je potencijalno veliko rasterećenje, ali i zahtjev za novim digitalnim kompetencijama u uredima.
Kontrola širenja građevinskih područja
Novi Zakon uvodi stroži pristup širenju građevinskih zona. Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.
Svako širenje uz to zahtijeva obveznu analizu infrastrukturnih mogućnosti i opravdanosti. Za projektante i investitore to znači da lokacije unutar već opremljenih zona dobivaju na vrijednosti, dok se za rubna, neopremljena područja podiže prag opravdanosti zahvata.
Povratak urbane komasacije
Nakon jedanaest godina u zakonodavstvo se vraća urbana komasacija — postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u cjelinu te njihove ponovne podjele na građevne i katastarske čestice, uz istodobno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i planiranje infrastrukture.
Za područja s usitnjenom i nefunkcionalnom parcelacijom ovo je važan alat: omogućuje racionalno korištenje zemljišta koje je dosad često bilo neupotrebljivo zbog nesređenih vlasničkih odnosa.
Novi alati: urbanistički i infrastrukturni projekt
Uz komasaciju, Zakon uvodi i urbanistički projekt, kojim se prostorni planovi mogu brže realizirati, te infrastrukturni projekt za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja.
Uvodi se i mehanizam koji investitoru daje veću sigurnost: investitor može zatražiti od jedinice lokalne samouprave da u roku od tri godine donese urbanistički plan uređenja (UPU) kako bi na zemljištu proglašenom građevinskim mogao i graditi. Ako se UPU u tom roku ne donese, investitor se može obratiti nadležnom Ministarstvu.
Obveza planiranja priuštivog stanovanja
Jedna od strateški važnijih novina jest da svaki prostorni plan mora predvidjeti površine za priuštivo stanovanje. Time se stvara zakonodavni okvir za provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i pripadajućeg Akcijskog plana do 2027.
Za projektante to znači da tema priuštivog stanovanja postaje sastavni dio planske dokumentacije, a ne samo politička ili tržišna kategorija.
Zaštita obalnog područja i pravila za kampove
Zakon donosi jasnije mehanizme zaštite prostora, posebno obalnog područja i pomorskog dobra. Uvedena su i konkretna pravila za kampove i kamp-kućice:
- kamp-kućice definiraju se kao modularno-montažne pokretne kućice; za njihovo postavljanje ne treba građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola,
- u kampovima unutar naselja nema građevina ni kućica unutar 25 metara od obale; izvan te granice dopušta se izgrađenost do 30 % površine kampa,
- za kampove izvan naselja (izdvojeno građevinsko područje) granica je 100 metara od obalne linije,
- kampovi imaju rok od pet godina za prilagodbu novim odredbama.
Uvedena je i gotovo potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije.
Što ovo znači u praksi
Za projektantske urede reforma nosi dvije paralelne poruke. S jedne strane — brži i transparentniji postupci: jedinstveni standard planova, digitalno ishođenje uvjeta i kraći rokovi (cilj je izdavanje građevinske dozvole u roku od 30 dana, što se najviše odnosi na obiteljske kuće koje čine oko 90 % svih dozvola).
S druge strane — veći zahtjevi na početku procesa: rad u sustavu ePlanovi, usklađenost s novim standardom, ozbiljnija analiza infrastrukture i obveza planiranja priuštivog stanovanja.
Uspješna prilagodba tražit će ulaganje u digitalne alate i poznavanje novih procedura. Uredi koji to naprave rano bit će u prednosti — kako u brzini isporuke, tako i u pouzdanosti prema investitorima.
Napomena: ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje uvid u važeći zakonski tekst (NN 155/25) ni stručno savjetovanje za konkretan projekt. Za pojedinačne slučajeve preporučujemo provjeru aktualnih uputa Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
