Više od pet godina nakon razornih potresa koji su u ožujku i prosincu 2020. pogodili Zagreb te Sisačko-moslavačku županiju, poslijepotresna obnova ulazi u završnu, ali i najzahtjevniju fazu. Sredinom 2026. veći dio jednostavnijih zahvata je gotov, dok pred strukom ostaju najsloženije konstrukcijske obnove i dovršetak zamjenskih kuća.
Za projektantske i nadzorne urede obnova i dalje predstavlja velik dio tržišta — od organizirane konstrukcijske obnove pojedinačnih zgrada do blokovske obnove čitavih gradskih cjelina. U nastavku donosimo pregled trenutnog stanja i onoga što slijedi.
Gdje smo danas: brojke
Prema podacima Ministarstva, na području zagrebačkog i petrinjskog potresa dosad je završeno više od 14.000 postupaka obnove, od čega se najveći dio odnosi na privatne zgrade i kuće, a ostatak na zgrade javne namjene i infrastrukturu.
Od početka obnove ukupno je utrošeno oko 5 milijardi eura — otprilike 2,99 milijardi na području zagrebačkog i 2,01 milijardu na području petrinjskog potresa. U Državnom proračunu za 2026. osigurano je dodatnih 1,02 milijarde eura za nastavak radova.
Zamjenske obiteljske kuće
Za teško oštećene objekte koji se nisu mogli obnoviti grade se zamjenske obiteljske kuće. Dosad ih je izgrađeno oko 560 — velika većina na petrinjskom području, uz manji broj na zagrebačkom — dok je dio građana odabrao novčanu pomoć za kupnju nekretnine umjesto gradnje zamjenske kuće.
Preostale kuće u izgradnji i nabavi trebale bi, prema najavama, biti dovršene do kraja 2026., odnosno u prvoj polovini 2027. Time bi se izgradnja zamjenskih kuća praktički privela kraju.
Blokovska obnova: obnova čitavih cjelina
Jedna od organizacijskih novosti obnove je blokovska obnova, kojom se jednom javnom nabavom obnavlja 200 do 250 stambenih jedinica odjednom. Time se ubrzava postupak i racionaliziraju troškovi u odnosu na obnovu zgrade po zgradu.
Po tom je principu, primjerice, dovršena obnova bloka „Mali Vatikan” u Zagrebu — nekonstrukcijska obnova površine gotovo 47.600 m², ugovorene vrijednosti oko 4,2 milijuna eura. U tijeku su radovi i na drugim blokovima i pojedinačnim zgradama visoke spomeničke vrijednosti.
Javne zgrade i kulturna baština
Kod zgrada javne namjene završeno je više od 1.240 projekata — preko 90 % ukupnog broja. Na području zagrebačkog potresa gotovo su svi takvi objekti u završnoj fazi, uključujući škole, zdravstvene ustanove i institucije od javnog značaja.
Poseban izazov ostaje bogata kulturna baština povijesnog središta Zagreba, oštećena u potresu 2020. Obnova spomenika kulture tehnički je i vremenski najzahtjevniji dio procesa te traži usku suradnju projektanata, konzervatora i izvođača.
Financiranje i rokovi
Obnova je velikim dijelom vezana uz europska sredstva — Fond solidarnosti EU (FSEU) i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) — čije povlačenje ovisi o ispunjenju zadanih pokazatelja u rokovima. Ispunjenjem indikatora obnove od 600.000 m² zgrada javne namjene otvara se isplata posljednje i najveće rate iz NPOO-a.
Ključni rokovi su jasni: dovršetak zamjenskih kuća do kraja 2026. / prve polovine 2027., a cjelokupna obnova do 2030. Upravo poštivanje tih rokova bit će glavni izazov u nadolazećem razdoblju.
Što ovo znači za projektantsku struku
Iako je obnova u završnoj fazi po broju lokacija, ono što ostaje tehnički je najteže — zahtjevne konstrukcijske obnove, pojačanja nosivih sustava i obnova zaštićenih zgrada. To su upravo poslovi koji traže iskusne projektante konstrukcija i nadzorne inženjere.
Uz to, obnova je pokazala vrijednost pristupa koji povezuje konstrukcijsko osnaživanje s energetskom obnovom — obnavljati zgradu jednom, ali cjelovito. Uredi koji vladaju objema komponentama i poznaju procedure vezane uz EU sredstva ostaju tražen partner i u završnici obnove i u budućim projektima protupotresnog osnaživanja.
Napomena: navedeni podaci odnose se na stanje objavljeno sredinom 2026. i mijenjaju se kako obnova napreduje. Za aktualne brojke i rokove provjerite priopćenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te APN-a.
