Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: što donosi Nacionalni plan do 2030.

03. kolovoza 2026.

Visoke cijene stanova za kupnju i najam posljednjih su godina postale jedna od najvažnijih društvenih tema u Hrvatskoj. Odgovor države je Nacionalni plan stambene politike do 2030. — prvi srednjoročni strateški dokument te vrste, kojim se sustavno pristupa priuštivom i održivom stanovanju. Uz njega ide i Akcijski plan za razdoblje 2025. – 2027., a za provedbu je predviđeno oko 1,2 milijarde eura.

Za projektantsku struku ovo nije samo pitanje socijalne politike — priuštivo stanovanje postaje sastavni dio prostornog planiranja i otvara nova područja rada. U nastavku donosimo pregled ključnih mjera i onoga što one znače u praksi.

Zašto je priuštivost postala tema

Procjene DZS-a i HEP-a govore da je u Hrvatskoj gotovo 600 tisuća praznih stanova. Istodobno se godišnje izgradi tek između 14 i 15 tisuća novih stanova, što ne prati potražnju. Plan zato kreće s dvostruke strane: aktivacijom postojećeg, neiskorištenog stambenog fonda i poticanjem nove gradnje.

Program priuštivog najma

Središnja mjera je Program priuštivog najma, koji provodi APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama). Ideja je jednostavna: aktivirati prazne stanove i ponuditi ih u najam po cijenama nižima od tržišnih, pri čemu razliku do tržišne cijene snosi država.

Program se odvija kroz dva javna poziva:

  • Poziv za vlasnike (najmodavce) — zatvoren 15. veljače 2026. Prijaviti su se mogli vlasnici nekretnina nekorištenih tijekom protekle dvije godine. Kod manjih oštećenja vlasnik ima šest mjeseci za uklanjanje uz predujam dijela najamnine; nekretnine s konstrukcijskim oštećenjima ne dolaze u obzir.
  • Poziv za najmoprimce — otvoren 15. travnja 2026., s prijavama do 15. svibnja putem aplikacije APN-a. Stanarina najmoprimca iznosi 30 % prihoda kućanstva koji preostane nakon plaćanja režija.

Nekretnine se daju u najam na razdoblje od najmanje tri do najviše deset godina, a vlasnicima se jamči pravna sigurnost i unaprijed poznata naknada.

Program priuštivog najma

Kome je namijenjen

Ciljane skupine Programa su obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade obitelji i obitelji s više djece te osobe s invaliditetom.

Nova gradnja: POS i stambene zadruge

Uz aktivaciju praznih stanova, Plan predviđa i izgradnju oko 11.200 novih stambenih jedinica do 2030. Oslanja se na obnovljenu poticanu stanogradnju (POS), prvi put uvedenu još 2001.:

  • kroz POS bi se do 2030. trebalo izgraditi oko 8.000 stambenih jedinica, u novim naseljima gdje bi polovica stanova bila za prodaju, a polovica za priuštivi najam,
  • dodatnih oko 2.000 jedinica gradilo bi se i obnavljalo na potpomognutim područjima,
  • još oko 1.200 jedinica predviđeno je kroz poticanje neprofitnih stambenih zadruga i aktivnu zemljišnu politiku.

Kroz Program priuštivog najma cilj je aktivirati čak 9.000 stanova u privatnom vlasništvu, čime se ukupni doprinos ponudi znatno povećava bez nove gradnje.

Novo stambeno naselje s višestambenim zgradama u sklopu programa priuštivog stanovanja u Hrvatskoj

Poveznica s prostornim planiranjem

Ovdje se stambena politika izravno spaja s reformom prostornog uređenja. Novi Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25) uvodi obvezu da svaki prostorni plan predvidi površine za priuštivo stanovanje. Time priuštivost prestaje biti isključivo tržišna ili socijalna kategorija i postaje sastavni dio planske dokumentacije.

Za projektante i urbaniste to znači da će se priuštivo stanovanje sve češće pojavljivati kao ulazni zahtjev u planovima i natječajima — od rezervacije zemljišta do konkretnih tipologija stanova.

Prostorno planiranje i razvoj priuštivog stanovanja

Što ovo znači za projektantsku praksu

Nacionalni plan otvara nekoliko konkretnih smjerova rada: projektiranje POS naselja i višestambenih zgrada s mješovitom namjenom (prodaja i najam), obnovu i prenamjenu postojećeg fonda te uređenje jedinica koje ulaze u program najma. Uz to, država najavljuje i poticanje privatnih investitora na gradnju, što širi krug potencijalnih naručitelja.

Uredi koji razumiju logiku priuštivog stanovanja — racionalne tlocrte, troškovno učinkovitu gradnju i usklađenost s energetskim zahtjevima — bit će dobro pozicionirani za projekte koji će u sljedećim godinama činiti sve veći dio tržišta.

Napomena: ovaj tekst je informativnog karaktera. Rokovi javnih poziva i uvjeti programa mijenjaju se tijekom vremena — za aktualne informacije provjerite stranice APN-a (apn.hr) i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.